Kreativno razmišljanje

Kreativno razmišljanje – 12 stvari koje bi vrijedilo usvojiti

Ovo nas nisu učili u školama. I zbog toga imamo vrlo usku definiciju kreativnosti, posve pogrešnu, a sami za sebe najčešće ne mislimo da smo kreativni. No, stvari stoje sasvim drugačije…

1. Vi jeste kreativni. Umjetnik nije posebna osoba, svako od nas je posebna vrsta umjetnika. Svako od nas je rođen kao kreativni, spontani mislilac. Jedina razlika između ljudi koji su kreativni i onih koji nisu je u njihovom vjerovanju. Kreativni ljudi vjeruju da su kreativni. Ljudi koji vjeruju da nisu kreativni, jednostavno to i nisu. Jednom kada usvojite određeni identitet i skup vjerovanja o sebi, zanimaće vas istraživanje onih vještina koje su potrebne da bi taj identitet i vjerovanja izrazili. I zato ljudi koji vjeruju da su kreativni postaju kreativni. Ako vjerujete da niste kreativni, nemate potrebe naučiti kako postati kreativni, pa zato to ni ne postajete. Zapravo, vjerovanje da niste kreativni predstavlja opravdanje za to da ne biste probali i pokušali bilo što novo. Kad vam neko kaže da nije kreativan, tada u stvari pričate s nekim ko nema interesa i ko ne želi uložiti bilo kakav napor kako bi postao kreativan mislilac.

2. Kreativno razmišljanje je rad. Trebate imati strast i odlučnost da bi se upustili u proces stvaranja novih i drukčijih ideja. Potom trebate imati strpljivosti kako bi istrajali usprkos svih nepovoljnih okolnosti. Svi kreativni geniji mnogo rade, strastveno rade, i stvaraju nevjerojatan broj ideja, od kojih je većina loših. U suštini, više su loših pjesama napisali slavni pjesnici nego oni manje slavni. Thomas Edison je stvorio 3.000 različitih ideja za sistem osvjetljavanja prije nego je provjerio njihovu praktičnost i ekonomičnost. Wolfgang Amadeus Mozart je tokom svog kratkog kreativnog života napisao više od 600 muzičkih djela, uključujući 41 simfoniju i nekih 40-ak čudnih opera i misa. Rembrandt je stvorio oko 650 slika i 2.000 crteža, a Picasso je napravio više od 20.000 djela. Shakespeare je napisao 154 soneta. Neki su bili vrhunski, neki nisu bili ništa bolji od onih koje su njegovi savremenici mogli napisati, a neki su bili baš loši.

3. Morate proći kroz proces postajanja kreativnim. Kada stvarate ideje, nadograđujete neurotransmitere povezane s genima, koji se uključuju i isključuju kao odgovor na to što mozak radi, a koji reaguju na izazove. Kada prolazite kroz proces pronalaženja novih ideja, stimulišete energijom svoj mozak povećavajući broj veza između neurona. Što više vremena pokušavate doći do novih ideja, to je vaš mozak aktivniji, pa postajete sve kreativniji. Ako želite postati umjetnikom i ako tada svaki dan naslikate jednu sliku, postat ćete umjetnikom. Možda nećete postati Vincent van Gogh, ali postat ćete veći umjetnik nego oni koji nisu nikad probali.

4. Vaš mozak nije računar. Vaš je mozak dinamički sistem koji razvija svoje obrasce aktivnosti a ne izračunava ih poput računara. Mozak se razvija kroz kreativnu energiju povratnih informacija iz iskustava, bilo da su onih realnih ili fiktivnih. Možete stvoriti iskustvo, doslovno ga kreirati pomoću mašte. Ljudski mozak ne može razlikovati između stvarnog iskustva te živopisno i detaljno zamišljenog iskustva. Ovo otkriće je ono što je omogućilo Albertu Einsteinu da napravi svoje misaone eksperimente sa zamišljenim scenarijima koji su doveli do njegovih revolucionarnih ideja o prostoru i vremenu. Jedan dan je zamislio, na primjer, da se zaljubio. Tada je zamislio da je ženu u koju se zaljubio sreo dvije sedmice nakon što se zaljubio. To je dovelo do njegove teorije o neuzročnosti. Isti je proces stvaranja iskustava omogućio Waltu Disneyu da oživi svoje fantazije.

5. Ne postoji samo jedno pravo rješenje. Stvarnost je neodređena. Aristotel je rekao da postoji A ili ne-A, ali da ne može istovremeno biti oboje. Nebo je plavo ili ne-plavo. To je crno-bijelo razmišljanje jer nebo ima milijarde različitih nijansi plave. Zraka svjetlosti je talas ili nije talas (A ili ne-A). Fizičari su otkrili da svjetlost može biti i talas i čestica, zavisno o gledištu posmatrača. Jedina sigurnost u životu je nesigurnost. Kada pokušavate doći do ideja, ne cenzurišite i ne prosuđujte ih odmah kada se pojavljuju. Ništa ne ubija kreativnost kao što to radi autocenzura vlastitih ideja dok se još stvaraju. Razmišljajte o vašim idejama kao o mogućnostima i stvarajte ih što je više moguće prije nego odlučite koje ćete odabrati. Svijet nije crno-bijel. Svijet je siv, tačnije sa mnogo nijansi sive.

6. Nikad nemojte ostati na prvoj dobroj ideji. Uvijek težite naći bolju ideju od prethodne i nastavite sve dok ne nađete još bolju. 1862. godine, Phillip Reis je pokazao svoj izum kojim je mogao poslati muziku putem žice. Bio je još daleko od unapređenja svog izuma u telefon koji bi mogao prenositi govor. Svi telekomunikacijski stručnjaci u Njemačkoj su ga odgovarali od izrade bilo kakvih poboljšanja, jer su govorili da je telegraf dovoljno dobar, i da nitko neće kupiti niti koristiti telefon. Deset godina kasnije, Alexander Graham Bell je patentirao telefon. Spencer Silver je razvio ljepilo za 3M koje se dobro držalo za objekt, ali se isto tako moglo lagano odlijepiti. Prvo se reklamiralo kao ljepilo za oglasne ploče tako da bi se ploče mogle jednostavno prenositi s mjesta na mjesto. No, tržište to nije prihvatilo. Silver nije odbacio ideju. Jednog je dana Arthur Fry, još jedan zaposlenik 3M-a, pjevao u crkvenom zboru kad mu je marker za knjigu ispao iz knjige himni. Fry je namazao svoje markere Silverovim ljepilom i otkrio da ostaju na svom mjestu, a mogli su se odlijepiti bez da su oštećivali stranice. I tako su nastali samoljepivi papirići za poruke. Thomas Edison je uvijek pokušavao skakati s jedne ideje na drugu. I tako je prebacivao svoj posao s telefona (prenošenje zvuka) na fonograf (snimanje zvuka), a na kraju na pokretne slike (snimanje slika).

7. Očekujte da će stručnjaci biti negativno nastrojeni. Kako se neko više specijalizira i postaje veći stručnjak, tako se njegov mentalni sklop zapravo sve više sužava, te se sve više fokusira na potvrđivanje onoga u što vjeruje kao da je to apsolutno znanje. Kada se suoči s novim i drukčijim idejama, fokus takve osobe će biti na usklađenosti s vladajućim pravilima i standardima. Jesu li takve ideje usklađene s onim što zna da je ispravno? Ako to nije tako, stručnjaci će utrošiti sve svoje vrijeme na dokazivanje i objašnjavanje zašto to ne može biti tako i zašto to ne može funkcionisati. Oni neće tražiti načine kako bi stvar profunkcionisala jer bi to moglo pokazati da ono što oni smatraju da je apsolutno uopšte nije tako. I to je razlog zašto je svaki stručnjak za dostave u SAD-u prognozirao siguran neuspjeh kad je Fred Smith osnovao Federal Express. Uostalom, rekli su, da je takav sistem dostava izvodiv, Post Office (nacionalna pošta) ili UPS bi ga već odavno uveli.

8. Vjerujte svojim instinktima. Nemojte  dozvoliti da vas obeshrabre! Albert Einstein je bio izbačen iz škole jer je njegovo ponašanje imalo negativan učinak na ozbiljne učenike; nije prošao na prijemnom ispitu za univerzitet i morao je godinu dana ići u trgovačku školu prije nego se napokon upisao; i bio je jedini u svojoj klasi koji nije dobio mjesto predavača jer ga nijedan profesor nije htio predložiti. Jedan od profesora je čak rekao da je Einstein “najljenji pas” kojeg je univerzitet ikad vidjeo. Beethovenovim roditeljima je bilo rečeno da je on preglup da bi bio kompozitor. Kolege su Charlesa Darwina nazivale “budalom” i njegov rad “eksperimentima jednog luđaka” kad je radio na svojoj teoriji biološke evolucije. Walt Disney je sa svog prvog posla u novinskoj redakciji bio otpušten jer mu je “nedostajalo mašte”. Thomas Edison je imao samo dvije godine formalnog obrazovanja, bio je potpuno gluh na jedno uho i imao velikih poteškoća sa sluhom na drugom, bio je otpušten sa svog prvog posla kao dostavljač novina i kasnije je također dobio otkaz s rada na telegrafu; a ipak je postao najpoznatiji pronalazač u istoriji SAD-a.

9. Ne postoji nešto tako kao neuspjeh. Kad god pokušate nešto napraviti i ne uspijete, to nije neuspjeh. Naučili ste da nešto ne radi. Uvijek se zapitajte “Što sam naučio o stvarima koje ne rade?”, “Može li mi to objasniti nešto što je dosad bilo neobjašnjeno?”. Kad god vam neko kaže da nikad nije napravio grešku, to sigurno znači da pričate s osobom koja nikad nije pokušala nešto novo.

10. Ne vidite stvari onakvima kakve one stvarno jesu; vidite ih onakvima kakvi ste vi sami. Interpretirate vlastita iskustva. Sva iskustva su neutralna. Ona nemaju značenje. Vi im dajete značenje izabranim načinom interpretacije. Ako ste sveštenik, svugdje ćete nalaziti dokaze o Božjoj prisutnosti. Ako ste ateist, u svemu ćete vidjeti odsutnost Boga. IBM je opazio da niko u svijetu nema personalni računar i to je tumačio to kao zatvoreno tržište i da tu nema poslovne prilike za njih. Dvojica koja su ispala s fakulteta, Bill Gates i Steve Jobs, su vidjela istu stvar, i vidjela veliku priliku. Jednom je Thomasu Edisonu prišao pomoćnik dok je ovaj radio na niti za sijalicu. Pomoćnik ga je upitao zašto ne odustane, “Ipak niste uspjeli već 5.000 puta.” Edison ga je pogledao i odgovorio da ne razumije što ovaj misli pod neuspjehom jer, rekao je dalje, “otkrio sam 5.000 stvari koje ne rade.” Vi stvarate svoju realnost izborom načina na koji interpretirate svoja iskustva.

11. Uvijek pristupajte problemu poštujući njegove uslove. Ne vjerujte svojoj prvoj viziji nekog problema jer će biti previše "obojena" vašim uobičajenim načinom razmišljanja. Uvijek gledajte na probleme s više strana. Uvijek se sjetite da genije nalazi viđenje koje još niko drugi nije primijenio. Potražite drukčije načine gledanja na problem. Opišite problem nekoliko puta koristeći različite riječi. Postavite se u ulogu neke druge osobe i pogledajte kako bi ona vidjela problem; na primjer kako bi neki problem vidjeli Jay Leno, Pablo Picasso ili George Patton? Naslikajte svoj problem, izradite model ili čak skulpturu svog problema. Prošetajte i potražite stvari koje metaforički predstavljaju problem i potrudite se naći vezu između tih stvari i vašeg problema (Na koji način je razbijeni izlog poput vašeg problema u komunikaciji s učenicima?). Pitajte svoje prijatelje ili nepoznate strance kako oni vide vaš problem. Pitajte dijete. Kako bi ga 10-godišnjak riješio. Pitajte djedove i bake. Kada promijenite način na koji gledate na stvari, stvari koje gledate se mijenjaju.

12. Naučite razmišljati nekonvencionalno. Kreativni geniji ne razmišljaju analitički i logički. Konvencionalni, logički i analitički mislioci su isključujući mislioci što znači da isključuju sve informacije koje nisu vezane za problem. Oni traže načine kako eliminirati mogućnosti. Kreativni geniji su uključujući mislioci što pak znači da oni traže načine kako uključiti sve, uključujući i stvari koje su različite i potpuno nepovezane. Stvaranje asocijacija i veza između nepovezanih i različitih stvari je način na koji oni potiču obrasce drukčijeg razmišljanja u svom mozgu. Ti novi obrasci vode ka novim vezama koje im omogućavaju drukčiji način fokusiranja na informacije i drukčije načine interpretiranja onoga na što se fokusiraju. Tako se stvaraju originalne i zaista neobične ideje. Albert Einstein je jednom primijetio “Mašta je važnija od znanja. Jer znanje je ograničeno na sve što trenutno znamo i razumijemo, dok mašta obuhvata cijeli svijet, i sve ono što će ikad biti dostupno znanju i razumijevanju.”

I konačno, kreativnost je paradoksalna. Kako bi stvarala, osoba treba imati znanje, ali zaboraviti na znanje; treba vidjeti neočekivane veze između stvari, ali ne imati mentalnu zbrku u glavi; treba raditi marljivo, ali provoditi vrijeme ne radeći ništa dok se informacije inkubiraju; treba stvarati mnoštvo ideja, od kojih je većina beskorisna; treba gledati na neku stvar kao i svi drugi, ali vidjeti u njoj nešto drugo; treba željeti uspjeh, ali prigrliti i neuspjeh; treba biti ustrajna, ali ne i tvrdoglava osoba; treba slušati stručnjake, ali i znati kako ih zanemariti.

Izvor: Psychology Today; autor: Michael Michalko