Uvod
Brzinu razvoja novih tehnologija u medijima je vrlo teško pratiti, pogotovo
kada je riječ o skrivenim tehnikama indoktrinacije, kao što su subliminalne
poruke. Usprkos brojnim istraživanjima o subliminalnoj manipulaciji koja se
provode u SAD- u još od sredine prošlog vijeka, literatura na srpskom jeziku
je vrlo oskudna.
Glavni cilj istraživanja je utvrđivanje postojanja subliminalnih tehnika u medijima
i medijskih manipulacija. U potrazi za izgubljenim identitetom čovjek
današnjice bježi od knjige i žive riječi, sve više postajući rob medijske propagande
koja servira konzumerističko-hedonistički stil života.
Kultura se sve više transformira u medijsku kulturu. Descartesova izreka,
ovdje je izvučena iz konteksta, Cogito ergo sum (Mislim, dakle postojim) u
današnjem se vremenu transformira u konzumeristčki slogan: Emo, ergo sum
(Kupujem, dakle postojim) ili u načelo Georgea Berkeleyja Esse est percipi (u
slobodnome prijevodu: Nešto postoji samo ako je percipirano – naravno interpretirano
u smislu važnosti prezentacije, a ne kako je to razumijevao Berkeley).
»Kralj« postaje potrošač (E. Hemingway u romanu »Sunce se ponovno rađa«).
U području ekonomije manipulacija potrošačima ima oblik reklame; u području
politike manipulacija biračima ima oblik indoktrinacije; u području slobodnoga
vremena manipulacija ima oblik industrije zabave. Zato po Cassireru
funkcija simbola nije ni podržavanje ni odražavanje, nego otkrivanje smisla
(ponašanja) i ljudske kulture.1
Posjedovanje stvari postaje mjerilo čovjeka. Najviše su djeca indoktrinirana
medijskim porukama kako postati bogat, moćan i slavan. Provode svoj život
želeći ostvariti ono što im medijski manipulatori određuju kao bitno, a što je
zapravo nebitno. Umjesto vaspitanja i neposrednog kontakta, djeci dajemo računar,
televizor ili mobilni telefon. Ekrani su postali kradljivci vremena. Sva recentna
istraživanja u svijetu i kod nas pokazuju da su djeca i mladi dnevno duže ispred
ekrana nego što su u školi. Zbog toga ne čudi činjenica da se naglo povećava
broj ovisnika o medijima, nasilnim scenama i manipulativnim sadržajima 2, a
razvojem globalizacije i inovativnih medija ulazimo u digitalnu kulturu.3
»Kada kupujemo automobil, mislimo da smo kupili prevozno sredstvo, ali u
stvari kupujemo simbol društvenog statusa…«4
Medijsko nametanje kupovine ovog ili onog proizvoda, favoriziranje nasilja,
seksualizaciju nasilja treba sistemski istraživati.5
Naučnici koji se bave istraživanjima na polju subliminalne percepcije slažu
se da je navedena tema intriganta. Usprkos brojnim otkrićima koja ukazuju
na efekte subliminalne percepcije, neki pojedinci i dalje tvrde da ovaj fenomen
uopšte ne postoji.6
1. Simbolička stvarnost
Sva područja ljudskog života (nauka, umjetnost, religija itd.) imaju svoje
simboličke sisteme koji čovjeku omogućuju da razumije, povezuje i organizuje
stvari u svijetu. Sve što doživljava i sve što ga okružuje, čovjek nastoji objasniti
simbolima.7 Ono što zovemo simbolom jest naziv, ime ili slika koja može biti
poznata u svakodnevnom životu, ali uz svoje značenje. To što je skriveno treba
dekodirati. U suprotnom, o(p)staje neodređeno, nepoznato ili skriveno od nas.8
Upravo zbog skrivene dimenzije subliminalnih poruka nužno je poznavati uloge
znakova i simbola, jer se jedino na taj način možemo zaštititi od manipulativnih
sadržaja.9 Simboličko značenje nastaje putem interakcijskog procesa i dobiva
na funkciji djelovanja tek kada ga osoba upotrebi. Norveški diplomat Charung
Gollar je 2004. godine simbolički ukazao na glavne svjetske probleme oslikavši
ih na primjeru zastava osam zemalja (prikazanih u legendama), koje je nazvao
»Snaga zvijezda«. Glavne probleme država je sublimirao u bojama zastave svake
pojedine države, koristeći podatke Amnesty Internationala i UN-a. Poigrao
se sa simbolima svake pojedine zemlje, što su mnogi shvatili kao nacionalnu
uvredu ili markentišku manipulaciju. Za svaku zastavu označio je u legendi
količinu problema (u boji) aludirajući na najaktualnije teme, kao što su socijalne
nejednakosti u Brazilu, ekspanzija trgovine drogom u Kolumbiji, količina
nasilja nad ženama u Africi, neupućenost građana u Sjedinjenim Američkim
Državama glede rata u Iraku, AIDS-a i malarije u Angoli itd. Ovaj njegov rad je predložen
za Nobelovu nagradu iz područja političkog marketinga.10
Budući da simboli osiguravaju interakciju u društvu, čovjek modifikuje njihovo
značenje i na taj način se prilagođava svijetu, mijenja ga ili bježi iz svijeta
realnosti u svijet fikcije. Bježanje iz svijeta realnosti u svijet fikcije čini manipulativnu
ulogu simbola koju je za pedagoge posebno važno istražiti, jer djeca
doživljavaju i zatim djeluju zavisno o značenju koje pridaju nekom predmetu,
osobi ili događaju.
Da bi integrisani znakovi i simboli bili dekodirani, važna je uloga medijske
pedagogije.11 Simboli trebaju biti dekodirani da bismo se oduprli medijskim manipulativnim
uticajima.12 U vaspitanju i komunikaciji vrijednosti zauzimaju središnji
pojam, a znakovi i simboli u tome procesu imaju prvorazrednu ulogu.
Najveći problem kod dekodiranja čini značenje riječi – ne ono što je neko
rekao, nego što je to zapravo značilo. Dvije osobe ne mogu pridati precizno isto
kontekstualno značenje nekoj riječi. Značenja variraju između (sa)govornika,
pisca i publike.13 Popis subliminalnih učinaka na upečatljiv način pokazuje da
ljudi mogu biti programirani u skoro svaku konstrukciju grupne percepcije ili
slike koju stvaraju mediji. Grupno ponašanje se smatra mjerljivim i predvidljivim
na nivou statističke vjerovatnosti.14 Ljudi se ponašaju pod uticajem kognitivniih
i podsvjesnih mehanizama.15 Stanje svijesti jest samo malen fragment
svega onoga što je dostupno u našem pamćenju.16 Subliminalni podražaji su odgovorni
za ponašanja, raspoloženja, emocionalne reakcije, strahove itd.17 Tako je, primjer,
dokazano da negativne emocionalne reakcije izazivaju filmovi poput
Egzorcista i Teksaškog masakra motornom pilom. Producenti ovih filmova su
priznali da oba filma sadržavaju subliminalne podražaje.
Subliminalno ili podsvjesno naizgled funkcioniše kao skladište osnovnih,
vjerovanja i stavova, vrijednosti i motiva. Konrad Lorenz je, uz nasleđena
ponašanja, ubraja tu i osjećaj za pravdu (genetički usađene reakcije protiv socijalne
nepravde), moral i altruizam. Wilson kasnije dodaje još čitav niz drugih
naslijeđenih ponašanja i zaključuje da naslijeđene faktore, kao što je osjećaj
za pravdu, mogu nestati za desetak generacija, odnosno za dva ili tri vijeka.
Uslovljavanje ljudske podsvijesti kroz dostupnu tehnologiju može, za relativno
kratak period reorganizovati, promijeniti ili smanjiti naslijeđene predispozicije.
Takve promjene su bile vidljive u vrijeme nacizma u Njemačkoj i to sa
mnogo primitivnijom tehnologijom.18 Važnost političkih boja je ukorijenjena
duboko u ljudskoj povijesti. Crvena je ljubav, ali crveno i crno u kombinaciji
simboliziraju mržnju. Lingvisti etimološki označavaju boju crno s latinskim
sordidus, a odnosi se (i) na zabranjeno. Crno je boja tajnih organizacija koje
djeluju protiv državnih zakona. Crna i crvena su boje koje označavaju prijetnju
režimima vlasti. Crvena boja simbolično označava vatru i krv.19
U ljeto 2000. godine kandidat za predsjednika SAD-a George W. Bush je
bio optužen za korištenje sumnjivih tehnika tokom svoje kampanje. Jedna od
Bushevih televizijskih reklama koje su emitirane za vrijeme kampanje koristila
je subliminalne tehnike uslovljavanja izbora. U toj se reklami pojavljuje lice
njegovog protivkandidata Al Gorea, dok se na ekranu u više navrata pojavljuju
bljeskovi riječi birokrati i demokrati. U jednom se trenutku pojavi lice Al Gorea,
dok se istovremeno prikazuje riječ rats (pacov). Riječ se pojavila u sredini
ekrana, prekrivajući čitavi ekran i to vremenu od jedne tridesetine sekunde.20
Postoje i drugi dokazi za tehnike sublimisanog uslovljavanja. Krosnick, Betz,
Jussim i Lynn su svojim ispitanicima prikazali devet slajdova neke osobe na
kojima se osoba bavi nekim uobičajenim dnevnim aktivnostima. Ovim slajdovima
su prethodili slajdovi s raznim događajima: pozitivnim podražajima (npr. dijete s igračkom
Mickey Mouse) ili negativnim podražajima(npr. krvoločni morski pas). Ovi slajdovi su
prikazani vrlo kratko, oko 13 milisekundi. Kasnije je od ispitanika traženo da
daju procjenu o ciljnoj osobi. Ciljna osoba s prethodnim pozitivnim podražajima
procijenjena je od strane ispitanika kao bolja u odnosu na ciljnu osobu koja
je bila uparena s negativnim podražajima. Utvrđeno je da se ponašanja mogu
mijenjati i formirati kroz tehnike sublimisanog uslovljavanja.21
Nastaviće se....
1 E. CASSIRER, Ogled o čovjeku, Zagreb, Naprijed, 1978.
2 Z. MILIŠA i sur., Tamna strana ekrana, Varaždin, TIVA Tiskara, 2012.
3 Isto.
4 E. DICHTER, Motivating Human Behavior, New York, McGraw-Hill, 1971, 45.
5 W. B. KEY, Media Sexploitation, New York, New American Library, 1976.
6 A. DIJKSTERHUIS, H. AARTS, P. K. SMITH, The power of the subliminal: On subliminal
persuasion and other potential applications, u: R. Hassin, J. S. Uleman, J. A. Bargh (ur.), The
new unconscious, New York, Oxford University Press, 2006, 77.
7 Z. MILIŠA, M. TOLIĆ, N. VERTOVŠEK, Mediji i mladi, Zagreb, Sveučilišna knjižara,
2009.
8 C. G. JUNG, Čovjek i njegovi simboli, Ljubljana, Mladost, 1974.
9 Miliša i dr., Mediji i mladi...
10 Detaljnije o tome u Z. MILIŠA, Anarhizam – Prosvjedi – Odgoj. Anarhističke implikacije u
studentskim prosvjedima i odgoju, Split, Naklada Bošković, 2011, 32-36.
11 Z. MILIŠA i sur., Tamna strana ekrana...
12 Z. MILIŠA, M. TOLIĆ, Određenje medijske pedagogije s komunikacijskog aspekta, Medianali,
2 (2008) 4, 113-130.
13 W. B. KEY, The Age of Manipulation. The Con in confidence. The sin in sincere, Lanham,
Maryland Madison Books, 1989.
14 Isto.
15 W. B. KEY, Media Sexploitation, New York, New American Library, 1976.
16 W.B. Key, The Age of Manipulation...
17 W.B. Key, Media Sexploitation...
18 W.B. Key, The Age of Manipulation...
19 Unsere Fahnen sind schwarzrot... (15.11.2004) http://de.indymedia.org/2004/11/99047.
shtml (23.06.2013).
20 Dijksterhuis i dr., nav. dj.
21 Isto.
Нема коментара:
Постави коментар